Hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja u usporedbi s drugim europskim zemljama

Od   /  11. prosinca 2012.  /  Komentari isključeni za Hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja u usporedbi s drugim europskim zemljama

Institut za razvoj obrazovanja izdao je publikaciju pod nazivom Hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja u europskom kontekstu: komparativna studija, čiji su autori Karin Doolan, Danijela Dolenec i Mladen Domazet. Studija uspoređuje politike financiranja visokog obrazovanja, uključujući i razine javnog ulaganja u visoko obrazovanje i sustave školarina, u Hrvatskoj i pet zemalja Europske unije (Austrija, Mađarska, Švedska, Njemačka, Slovenija). Studija je jedan od najopsežnijih izvora podataka o financiranju visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a ujedno i vrijedan izvor informacija o praksama u drugim europskim zemljama.

Publikacija je objavljena u sklopu projekta ACCESS, koji financira Europska unija u sklopu programa TEMPUS, čiji je cilj izraditi smjernice za reformu sustava financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Publikacija je dostupna u elektronskom obliku na internetskoj stranici: http://www.tempus-access.info/.

Oznake: , , ,


RSS  |  Facebook

Ova web stranica pohranjuje kolačiće na vašem računalu. Kolačići se koriste kako bi pružili personalizirano iskustvo i kako bi pratili posjete isključivo na našim mrežnim stranicama, u skladu s Europskom uredbom o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Ako odlučite isključiti bilo kakvo buduće praćenje, kolačić će biti postavljen u vašem pregledniku kako bi se taj izbor mogao zapamtiti godinu dana.

Prihvaćam ili Odbijam

„Tematska mreža za cjeloživotno obrazovanje dostupno svima“ (TEMCO) projekt je koji je pridonio rješavanju problema nekoordiniranog djelovanja organizacija civilnoga društva u oblikovanju javnih politika za rješavanje društvenih nejednakosti u cjeloživotnom obrazovanju u Hrvatskoj. Svrha projekta bila je jačanje kapaciteta udruga (koje se specifično bave obrazovanjem, razvojem djece ili javnim politikama) za postizanje učinkovitog dijaloga s javnom upravom i znanstvenom zajednicom u oblikovanju i provođenju javnih politika za osiguravanje svima dostupnog cjeloživotnog obrazovanja.

Glavni cilj projekta bio je oformiti mrežu udruga, istraživača i drugih dionika za strukturirano i zajedničko bavljenje analizom obrazovnih nejednakosti u cjeloživotnoj perspektivi, predlaganjem rješenja u području javnih politika i zagovaranjem putem dijaloga s javnom upravom.

PROJEKTNI KONZORCIJ:

Institut za razvoj obrazovanja // Forum za slobodu odgoja // Udruga roditelja Korak po korak // Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu // Akademija za politički razvoj // Nansen dijalog centar // Udruga za razvoj visokog školstva „Universitas” // Udruga gradova u Republici Hrvatskoj // Pučko otvoreno učilište Zagreb // Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Više informacija o projektu dostupno je na mrežnim stranicama Instituta za razvoj obrazovanja i mreže Cjeloživotno učenje za sve.

UNIMARS: marljivi i aktivni riječki studenti projekt je koji se odvijao od 1.listopada 2019. do 1.travnja 2020. nastao je kao svojevrsna nadogradnja projekta UNIKAPS: Kompetencije akademskog pisanja za studente kojeg je PGŽ sufinancirala u trajanju od listopada 2018. do travnja 2019. U novom projektu „UNIMARS – marljivi i aktivni riječki studenti“ temeljna projektna aktivnost bile su tematske radionice namijenjene studentima svih sastavnica Sveučilišta u Rijeci putem kojih se na interaktivan način, koristeći metode suradničkog učenja, studente educiralo o ključnim temama čije je razumijevanje i poznavanje ključno za ostvarivanje uspjeha na studiju. Radionice su uključivale sljedeće teme: kritički pristup studiranju, akademski jezik i stil pisanja, pisanje seminarskih radova, akademska čestitost, prezentacijske vještine. Ovaj projekt doprinio je boljem povezivanju i umrežavanju studenata te omogućio studentima u Sveučilišta u Rijeci priliku za stjecanje kompetencija za suradničko učenje, kritičko mišljenje i poštivanje načela akademske čestitosti. Studenti su također potaknuti da preuzmu aktivnu ulogu i odgovornost za svoje učenje, da tragaju za znanjima i novim izvorima informacija te su osnaženi za poštivanje načela akademske čestitosti.