RSS  |  Facebook

„Tematska mreža za cjeloživotno obrazovanje dostupno svima“ (TEMCO) projekt je koji je pridonio rješavanju problema nekoordiniranog djelovanja organizacija civilnoga društva u oblikovanju javnih politika za rješavanje društvenih nejednakosti u cjeloživotnom obrazovanju u Hrvatskoj. Svrha projekta bila je jačanje kapaciteta udruga (koje se specifično bave obrazovanjem, razvojem djece ili javnim politikama) za postizanje učinkovitog dijaloga s javnom upravom i znanstvenom zajednicom u oblikovanju i provođenju javnih politika za osiguravanje svima dostupnog cjeloživotnog obrazovanja.

Glavni cilj projekta bio je oformiti mrežu udruga, istraživača i drugih dionika za strukturirano i zajedničko bavljenje analizom obrazovnih nejednakosti u cjeloživotnoj perspektivi, predlaganjem rješenja u području javnih politika i zagovaranjem putem dijaloga s javnom upravom.

PROJEKTNI KONZORCIJ:

Institut za razvoj obrazovanja // Forum za slobodu odgoja // Udruga roditelja Korak po korak // Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu // Akademija za politički razvoj // Nansen dijalog centar // Udruga za razvoj visokog školstva „Universitas” // Udruga gradova u Republici Hrvatskoj // Pučko otvoreno učilište Zagreb // Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Više informacija o projektu dostupno je na mrežnim stranicama Instituta za razvoj obrazovanja i mreže Cjeloživotno učenje za sve.

UNIMARS: marljivi i aktivni riječki studenti projekt je koji se odvijao od 1.listopada 2019. do 1.travnja 2020. nastao je kao svojevrsna nadogradnja projekta UNIKAPS: Kompetencije akademskog pisanja za studente kojeg je PGŽ sufinancirala u trajanju od listopada 2018. do travnja 2019. U novom projektu „UNIMARS – marljivi i aktivni riječki studenti“ temeljna projektna aktivnost bile su tematske radionice namijenjene studentima svih sastavnica Sveučilišta u Rijeci putem kojih se na interaktivan način, koristeći metode suradničkog učenja, studente educiralo o ključnim temama čije je razumijevanje i poznavanje ključno za ostvarivanje uspjeha na studiju. Radionice su uključivale sljedeće teme: kritički pristup studiranju, akademski jezik i stil pisanja, pisanje seminarskih radova, akademska čestitost, prezentacijske vještine. Ovaj projekt doprinio je boljem povezivanju i umrežavanju studenata te omogućio studentima u Sveučilišta u Rijeci priliku za stjecanje kompetencija za suradničko učenje, kritičko mišljenje i poštivanje načela akademske čestitosti. Studenti su također potaknuti da preuzmu aktivnu ulogu i odgovornost za svoje učenje, da tragaju za znanjima i novim izvorima informacija te su osnaženi za poštivanje načela akademske čestitosti.

U suradnji s tadašnjim Studentskim informacijskim centrima koji su djelovali pri Sveučilištu u Zagrebu i Splitu i uz uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije, Univesitas otvara novo poglavlje rada na razvoju visokoga školstva s naglaskom na osmišljavanje i uspostavljanje sustava podrške studentima Sveučilišta u Rijeci. Projekt „SIC Rijeka“je nastao 2001. godine s ciljem informiranja studenata o njihovim studentskim pravima i obvezama, mogućnostima stipendiranja, studentskim razmjenama, Studentskom centru i mogućnostima zapošljavanja, Studentskom zboru i mogućnostima sudjelovanja u predstavničkim tijelima, studentskom standardu i životu u sveučilišnome gradu te nizu drugih za studente relevantnih pitanja. U prvoj fazi, putem projekta potaknuto je otvaranje Studentskog informacijskog centra Rijeka, dok su se u drugoj fazi projektne aktivnosti usmjerile na pružanje podrške osnivanju novih te jačanju već postojećih studentskih udruga.

Tijekom 2001. i 2002. godine Universitas je organizirao i proveo tri ciklusa hrvatsko - britanskih radionica za sveučilišne nastavnike i suradnike na temu usavršavanja kvalitete visokoškolske nastave te primjerenije pripreme visokoškolskih nastavnika za rad u nastavi, objedinjenih pod naslovom . Neposredni povod za organizaciju ovog programa bio je natječaj Britanskog savjeta koji je u to vrijeme podupirao ovakav oblik suradnje između hrvatskih i britanskih stručnjaka, a Universitas je, zahvaljujući suradnji s međunarodnom institucijom The International Consortium for Educational Development (ICED), s predstavnicima britanske mreže već uspostavio čvrste kontakte. Tako je stvorena prilika da Universitas ugosti renomirane stručnjake koji se bave unapređivanjem kvalitete visokoškolske nastave te time bitno doprinese jačanju zalaganja za kvalitetu visokoškolske nastave na našim prostorima. Gost prva dva ciklusa radionica bio je David Baume sa sveučilišta Open University iz Londona, a gost trećeg ciklusa bio je Lewis Elton s koledža University College iz Londona.

U listopadu 2002. godine, kao nastavak ideje usavršavanja visokoškolske nastave, osmišljen je „Program inicijalnog osposobljavanja visokoškolskih nastavnika za rad u nastavi“ čije su autorice članice Universitasa dr. sc. Jasminka Ledić i mr. sc. Vesna Kovač, a kojega je također podupirao Institut Otvoreno društvo - Hrvatska. U koncipiranju programa pošlo se od pretpostavke da mnogi visokoškolski nastavnici imaju dragocjena iskustva koja trebaju osmisliti, razmijeniti s kolegama i povezati s teorijom te da se u budućnosti program treba mijenjati i usavršavati kako bi pratio potrebe sveučilišnih nastavnika i suradnika, ali i prethodio promjenama koje očekuju sustav visokoga obrazovanja. Program je predviđao 30 sati nastave, a predviđeno je da se nastava i obveze koje proizlaze iz programa izvrše u 6 mjeseci. Prvi ciklus INIOS-a, u akademskoj 2003./2004. godini, pohađalo je i završilo 11 polaznika koji su dobili potvrdu o sudjelovanju nastavnici su mogli priložiti dokumentima za izbor u više zvanje, a potvrda je imala i prilog - svojevrsni „dodatak diplomi“. Program INIOS izveden je još u dva navrata u akademskoj 2005./2006. godini, za polaznike Građevinskog i Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Projekt „Syllabus: (novi) pristup nastavnom programu“ predstavlja primjer uspješne suradnje između Universitasa i pojedinih fakulteta, u ovom slučaju Učiteljskog fakulteta. Udruga Universitas, u suradnji s Učiteljskim fakultetom, organizirala je i provela program Syllabus: (novi) pristup nastavnom programu čiji je program bio osmišljen kao jednodnevna radionica na kojoj su bile prezentirane temeljne informacije o izradi syllabusa, a sudionici su potom, uz korištenje posebno pripremljenog nastavnog materijala i mogućnost individualnih konzultacija, morali izraditi syllabus za svoj nastavni predmet.  Program se održao 1. ožujka 2007. godine na Učiteljskom fakultetu u Rijeci.

Program „UniSTAT“ osmišljen je 2006. godine zbog potrebe stjecanja dodatnih kompetencija akademskog osoblja Sveučilišta u Rijeci. Cilj je ovoga programa kod sveučilišnih nastavnika razviti kompetencije primjene i interpretacije suvremenih statističkih metoda analize podataka kako bi im se pružila podrška u primjerenoj prezentaciji njihova empirijskog znanstvenog ili stručnog rada. Autor i izvršitelj programa od samog početka 2006. godine bio je dr. sc. Darko Lončarić s Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Prva tri ciklusa programa organizirana su u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci, a kasnije i Odjelom za informatiku Sveučilišta u Rijeci, a financijsku potporu dijelom je osigurao Upravni odjel za školstvo i društvene djelatnosti Primorsko - goranske županije. Ovaj program Universitasa spada, bez sumnje, u one koji su izazvali najveći interes među nastavnicima našega sveučilišta. Nakon tri godine provođenja, interes za program bio je sve veći i veći, što je ubrzo preraslo mogućnosti Universitasa za samostalnu izvedbu. U želji da se zainteresiranim sveučilišnim nastavnicima pruži kvalitetna prilika za stručnim usavršavanjem, Universitas se odlučuje na suradnju s IT Akademijom Sveučilišta u Rijeci. U 2009. godini potpisuje se poseban ugovor o suradnji kojim se ovaj program, pod novim nazivom UniSTAT, počinje provoditi u prostorijama IT Akademije što je omogućilo sudjelovanje većeg broja zainteresiranih te bolje uvjete za rad. Program UniSTAT: Primjena statističkih metoda u znanstvenom i stručnom radu akreditiran je kao program cjeloživotnog obrazovanja pri Sveučilištu u Rijeci.

Prijedlog projekta „Tečaj pisanja životopisa - Kako se uspješno predstaviti životopisom?“, namijenjenog studentima, izrađen je tijekom 2007. i počeo se izvoditi 2008. godine, uz financijsku podršku Zaklade Sveučilišta u Rijeci. Autor projekta je mr. sc. Gordan Đurović, a u izvedbi, pored njega, u ulozi lektorice sudjeluje i dr. sc. Mihaela Matešić (oboje s Filozofskog fakulteta u Rijeci). Izradi programa prethodila je anketa provedena među studentima završnih godina kojoj je cilj bio istražiti kako studenti procjenjuju svoja znanja neophodna za uspješno pisanje životopisa i predstavljanje budućim poslodavcima. Interes studenata za ovaj program bio je iznimno visok u čemu idu u prilog i rezultati evaluacijskog istraživanja provedenog 2008. godine koji govore o visokoj zainteresiranosti studenata za edukaciju ovog tipa te o njihovom zadovoljstvu stečenim znanjima i vještinama.

Glavni cilj ovoga projekta bio je izrada stabilnog i održivog Internet portala kao platforme stvaranja poticajnog okruženja za informiranje akademske zajednice i njezinu bolju umreženost. Aktivnosti u ovom projektu mogu se podijeliti u 3 temeljne grupe, i to: Uniweb Novosti, UNIweb Knjižnica, UNIweb Intervju. Sve navedene aktivnosti proizlaze iz glavnog cilja projekta te potreba zajednica odnosno naših korisnika na koje ovim projektom želimo odgovoriti. Korisnici projekta su u prvom redu članovi Udruga koje u većini čine nastavnici i studenti sa Sveučilišta u Rijeci, ali i iz drugih sveučilišnih gradova u Republici Hrvatskoj. Osim navedenih korisnici ovoga projekta jesu članovi akademske zajednica iz cijele Hrvatske ali i pripadnici šire društvene zajednica u kojoj Universitas djeluje. Projekt se provodi uz financijsku potporu Grada Rijeke-Ureda Grada te dodatnu podršku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Projektnu grupu čine: Bojana Ćulum, Jasminka Ledić, Marko Turk i Mladen Bočev.

„Studenti i volontiranje“ je projekt istraživačkoga karaktera osmišljen tijekom 2010. godine. Cilj projekta bio je ispitati interes, mišljenja, odnos i potrebe studenata našeg sveučilišta prema volontiranju te njihovu informiranost o postojećim resursima koji potiču razvoj i promociju volonterstva na lokalnoj razini. Dugoročno, ovim se projektom nastojalo doprinjeti sustavnoj organizaciji volonterskih aktivnosti studenta Sveučilišta u Rijeci. Razvoj volonterske aktivnosti na Sveučilištu u skladu je sa strateškim smjernicama razvoja sveučilišta, posebice u dijelu povezivanja s doprinosom sveučilišta u razvoju lokalne zajednice i poticanjem suradnje s organizacijama civilnoga društva. Istraživački projekt provodio se kroz tri faze – prikupljanje podataka, obrada podataka, analiza i interpretacija rezultata, te informiranje javnosti i izdavanje priručnika, a rezultirao je tiskanjem priručnika Volontiranje studenata Sveučilišta u Rijeci –stanje i perspektive, u izdanju Universitasa i Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Projekt se provodio uz financijsku podršku Grada Rijeke te dodatnu podršku Filozofskog i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Projektni tim čine: Bojana Ćulum, Darko Lončarić i Sanja Skočić Mihić.

Projekt „Osnaživanje zajednice za održivi razvoj“ polazio je od početne pretpostavke da je povezivanje sveučilišta (akademske zajednice) i lokalne zajednice jedan od važnih segmenata u razvoju društva na određenom geografskom području. Jednogodišnjim projektom, koji se provodio tijekom 2010. godine, cilj je bio približiti članovima akademske zajednice i širem građanstvu temu održivog razvoja iz aspekta obaju strana te povećati svijest studenata i mladih o važnosti održivog razvoja za razvoj svih društvenih segmenata u budućnosti. Pitanja održivog razvoja odnosno obrazovanja za i o održivi(om) razvaoj(u) izuzetno se dobro uklapaju u kontekst rasprave o suradnji akademske i lokalne zajednice stoga se kroz projektne aktivnosti nastojalo potaknu akademsku i lokalnu zajednicu na promišljanje o ovoj izuzetno važnoj temi za obje strane. Projekt se provodio uz financijsku potporu Primorsko-goranske županije te dodatnu podršku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Projektnu grupu ovog projekta čine: Jasminka Ledić, Marko Turk i Iva Buchberger.

Projekt „Sveučilište i lokalna zajednica: kako osnažiti veze?“ polazi od početne pretpostavke kako je povezivanje sveučilišta (akademske zajednice) i lokalne zajednice jedan od važnih segmenata u razvoju društva na određenom geografskom području. Kroz ovaj projekt, putem javnih rasprava, tribina i/ili okruglih stolova nastoji se istaknuti i problematizirati tema povezanosti sveučilišta i njegova okruženja. Jednogodišnjim projektom, koji se provodio tijekom 2011. godine, cilj je bio približiti članovima akademske zajednice i širem građanstvu ideju o potrebi snažnijeg povezivanja sveučilišta i lokalne zajednice, s posebnim naglaskom na definiranje konkretnih akcija (operacionalizacija) i promociju ideje o potrebi učenja zalaganjem u zajednici. Projekt se provodio uz financijsku potporu Primorsko-goranske županije te dodatnu podršku Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Projektnu grupu čine: Marko Turk, Bojana Ćulum i Tamara Fabac.

Projekt"Borba protiv korupcije u akademskoj zajednici – Studenti protiv korupcije"osmišljen je od strane udruge Financijski klub i eSTUDENT s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Projekt se u  akademskoj godini 2010./2011. provodio na Sveučilištu u Zagrebu, a tijekom akademske godine 2011./2012. uključivanjem Udruge Universitaskoja je postala suradnikom na projektu, aktivnosti projekta proširile su se i na Sveučilište u Rijeci.Jedan od ciljeva Projekta bio jepotaknuti studente na otvorenu diskusiju o problematici korupcije u akademskoj zajednici te ih motivirati na aktivnije reagiranje na koruptivno djelovanje. Projekt je dobitnik rektorove nagrade na Sveučilištu u Zagrebu, a provodio se uz potporu Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva pravosuđa RH, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu.

„Mislim kritički!“  - projekt osposobljavanja studenata za kritičko mišljenje, slušanje, čitanje i pisanje potaknut je važnošću kritičkog mišljenja te stanjem razvijenosti kritičkog mišljenja kod učenika/ studenata.Projekt se provodio tijekom 2012. godine, a uključivao je (1) edukaciju za studente Sveučilišta u Rijeci koja se temeljla na razvoju vještina kritičkog mišljenja te (2) pisanje i objavljivanje priručnika kritičkoga mišljenja. Cilj projekta bio je razviti vještine kritičkog mišljenja kod 40 studenata Sveučilišta u Rijeci putem tematskih predavanja, radionica i samostalnog rada. Projekt se provodio uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i dodatnu potporu Učiteljskog fakulteta u Rijeci.

Analiza relevantne literature te međunarodnih i domaćih iskustava ukazuje da studenti napuštaju visoko obrazovanje, a da ne posjeduju razvijenu kulturu društvene odgovornosti te potrebnih kompetencija aktivnog i demokratskog građanstva. Stoga se kroz jednogodišnji projekt „Sveučilište i zajednica: kako poticati društvenu odgovornost?“, putem javnih rasprava, tribina i/ili okruglih stolova nastojala istaknuti i problematizirati tema o potrebi brige o društvenoj odgovornosti i aktivnom građanstvu u akademskoj zajednici. Projekt se provodio tijekom 2012. godine, s ciljem da se članovima akademske zajednice i širem građanstvu približi navedena problematika, s posebnim naglaskom na definiranje konkretnih akcija (operacionalizacija) i promociju ideje o potrebi učenja zalaganjem u zajednici.

Tijekom 2012. godine Udruga Universitas provela je projekt „Europska dimenzija u obrazovanju: otkrivanje nacionalnog konteksta“ (voditeljica projekta doc. dr. sc. Bojana Ćulum) koji je financiran od strane Ureda Grada Rijeke. Projekt se realizirao kroz dvije faze – edukativnu i istraživačku. Edukativni dio projekta bio je usmjeren osnovnoškolskim nastavnicima, a realiziran je kroz dva predavačka ciklusa te dvije radionice, organizirane u suradnji sa županijskim aktivima učitelja i učiteljica razredne nastave s područja Primorsko- goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Cilj istraživačkog dijela projekta bio je ispitati prisutnost europske dimenzije u osnovnoškolskim udžbenicima, ustanoviti mišljenja i percepcije osnovnoškolskih nastavnika o europskoj dimenziji u kontekstu odgoja i obrazovanja te utvrditi modalitete implementacije koncepta ‘europske dimenzije u obrazovanju’ u njihovim školskim institucijama i svakodnevnom radu s učenicima. Prva etapa istraživačkog dijela projekta bila je usmjerena ispitivanju mišljenja polaznika (učitelja/ica razredne nastave) o prisutnosti europske dimenzije u nastavnoj praksi osnovnih škola u kojima su zaposleni, dok se druga etapa realizirala putem analize sadržaja udžbenika iz tri nastavna predmeta (Hrvatski jezik i književnost, Povijest i Geografija). Analiza udžbenika vršila se prema unaprijed postavljenim indikatorima/pokazateljima koncepta europske dimenzije u obrazovanju, objedinjenima u četiri temeljne grupe: (I) društvo znanja, (II) vrijednosti, (III) identitet – europski, nacionalni i lokalni, i (IV) pristupi u učenju. Iako su u svakom analiziranom udžbeniku pronađeni neki od postavljenih indikatora, utvrđeno je da se oni pronalaze tek u tragovima, da su nedovoljno i nepotpuno obrađeni te slabo kontekstualizirani, dok se neki od indikatora u pojedinim udžbenicima uopće ne pronalaze.

Kako biti Europljanin?

Projekt: „Kako biti Europljanin?“

Nositelj projekta: Udruga za razvoj visokoga školstva «Universitas»

Sufinanciranje: Grad Rijeka – Ured Grada u okviru malih potpora Ureda Grada (Ugovor o sufinanciranju br. 18/2018) u iznosu od 1 000,00kn.

Izvješće o realizaciji projekta:

U svibnju 2018. godine Udruga za razvoj visokoga školstva «Universitas» sklopila je s Gradom Rijeka –u okviru malih potpora Ureda Grada – ugovor o sufinanciranju projekta „Kako biti Europljanin?“. Cilj ovog projekta bio je informirati učenike i učenice riječkih srednjih škola o Europskoj uniji, članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji te konceptu europske dimenzije u obrazovanju. Namjera je ovoga projekta bila je osvijestiti učenike o važnosti aktivne participacije u društvu i potaknuti ih na promišljanje o tome kako donesene odluke na razini EU utječu na njihov svakodnevni život.

U okviru projekta „Kako biti Europljanin?“ članice Universitasa Ivana Miočić i Bojana Vignjević Korotaj tijekom listopada i studenoga 2018. godine održale su 4 radionice u trajanju od 90 minuta za učenike završnih razreda iz 3 riječke srednje škole. U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji (23. studenoga 2018. godine) održane su dvije radionice, dok je u Srednjoj školi Andrije Ljudevita Adamića (24. listopada 2018. godine) i Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci (16. studenoga 2018. godine) održana po jedna radionica. Neke od tema o kojima se na radionicama raspravljalo su primjerice – aktivno građanstvo, izazovi europskog suživota, izbori za EU parlament, programi za mlade, budućnost mladih u EU i slično, a kroz različite debatne aktivnosti učenici su imali priliku argumentirano raspravljati o njihovim pravima i obvezama koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u EU te prednostima koje oni sami kao građani Hrvatske odnosno EU imaju. Škole su pokazale interes, susretljivost i otvorenost za provođenje ovakvih aktivnosti, a iznimno smo ponosni što je na radionicama provedenim u okviru ovog projekta sudjelovalo više od 100 riječkih srednjoškolaca.

Voditeljice radionica priredile su sadržaj edukacijskog materijala za učenike (letak), koji je grafički dizajniran i printan u 500 primjeraka u suradnju s tvrtkom Dragon, d.o.o. Letak je lektorirala članica Upravnog odbora Universitasa, dr. sc. Mihaela Matešić. Letci i zahvalnice o sudjelovanju u projektu dostavljeni su u škole u siječnju 2019. godine.

Letak za učenike

Visoko obrazovanje i društvena odgovornost

Projekt: Visoko obrazovanje i društvena odgovornost

Nositelj projekta: Udruga za razvoj visokoga školstva «Universitas»

Sufinanciranje: Primorsko-goranska županija putem (su)financiranja manifestacija i drugih događanja od općeg značaja za PGŽ u 2018. godini (broj ugovora: 280/01/18) u iznosu od 3 500,00 kn.

Izvješće o realizaciji projekta:

U svibnju 2018. godine Udruga za razvoj visokoga školstva «Universitas» sklopila je ugovor o sufinanciranju manifestacija/događaja s Primorsko-goranskom županijom, za realizaciju projekta „Visoko obrazovanje i društvena odgovornost“. U okviru ovog projekta organizirane su dvije tribine na kojima su gostovale renomirane znanstvenice koje se bave pitanjima visokog obrazovanja i društvene odgovornosti u hrvatskom i slovenskom kontekstu.

Informacije o održavanju tribina diseminirane su putem društvenih mreža te mrežnih stranica Udruge Universitas (http://www.universitas.hr/2018/10/poziv-na-tribinu-prekarnost-nepodnosljiva-lakoca-fleksibilnog-zaposljavanja-i-zivota-mladih/; http://www.universitas.hr/2018/11/poziv-na-tribinu-kakva-je-promjena-uopce-moguca-u-sustavu-znanosti-i-visokog-obrazovanja-u-hrvatskoj/) te na portalu Kulturpunkt.hr (https://www.kulturpunkt.hr/content/izazovi-znanstvenog-i-visokoobrazovnog-sustava; https://www.kulturpunkt.hr/search/node/universitas), a na frekventnim mjestima na Sveučilišnom Kampusu u Rijeci postavljeni su plakati s informacijama o održavanju tribina.

Prvu tribinu pod nazivom “Prekarnost: nepodnošljiva lakoća fleksibilnog zapošljavanja i života mladih” održala je prof. dr. sc. Aleksandra Kanjuo Mrčela s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Tribina je održana 6. studenoga 2018. godine pri Učiteljskom fakultetu u Rijeci, a moderatorica tribine bila je prof. dr. sc. Jasminka Ledić, članica Izvršnog odbora Universitasa.

Aleksandra Kanjuo Mrčela redovita je profesorica na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Njezin nastavni i znanstveni rad je u području industrijskih odnosa, spola i gospodarstva. Bila je gostujuća istraživačica na London School of Economics and Political Science. Predsjednica je Slovenskog sociološkog društva, te članica EUA Council for Doctoral Education Steering Committee. Također, članica je Međunarodnog savjeta Sveučilišta u Rijeci. U svojem predavanju, prof. Kanjuo Mrčela dotaknula se brojnih zanimljivih tema povezanih s fenomenom prekarnog zapošljavanja i njegovog utjecaja na globalne društvene promjene. Poseban naglasak stavljen je na izazove i negativne posljedice koje takvo zapošljavanja ostavlja na mlade ljude o čemu svjedoče i rezultati kvalitativnog istraživanja o iskustvima mladih vezanim uz prekarno zapošljavanje koje je autorica prezentirala. Negativne se posljedice prvenstveno manifestiraju kroz osjećaj stalne preopterećenosti, nesigurnosti i anksioznosti zbog neizvjesne budućnosti. U posljednje se vrijeme primjećuje da proces zapošljavanja mladih istraživača u sustavu znanosti i visokog obrazovanja također postaje sve više prekaran. Ipak, zaključak autorice pozitivno je umjeren i to na način da se izlazak iz krize prekarijata može ostvariti putem osnaživanja sindikalnih udruženja.

Drugu tribinu pod nazivom „Kakva je promjena uopće moguća u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj?“ održala je doc. dr. sc. Marija Brajdić Vuković s Hrvatskih studija u Zagrebu Sveučilišta. Tribina je održana 6. prosinca 2018. godine pri Učiteljskom fakultetu u Rijeci, a moderirala ju je izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić, članica Izvršnog odbora Universitasa.

Marija Brajdić Vuković viša je znanstvena suradnica na Odsjeku za sociologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Metodologinja je društvenih istraživanja, te istražuje najviše u području sociologije znanosti i visokog obrazovanja. Bavi se temama povezanim s akademskom profesijom, hrvatskim akademskim sustavom i njegovim izazovima. Pokušava hrvatskoj javnosti općenito, no prije svega akademskoj zajednici, približiti probleme i njihove uzroke, ali i potencijale za promjenu na bolje. U svom izlaganju autorica je prikazala izazove hrvatskog znanstvenog i visokoobrazovnog sustava koji utječu na loše pojedinačne ishode i apatiju, negativne i etički upitne prakse u sustavu, te onemogućuju dugoročnu izgradnju kvalitete. Izazove je potom interpretirala u kontekstu problema promjene sustava, odnosno razloga zašto se sustav ne mijenja ili teško mijenja iznutra, od strane samih djelatnika, te zašto pokušaji izvana nametnutih reformi ne rezultiraju poboljšanjem kvalitete sustava, a time kvalitete i rada znanstvenika. Konačno, autorica je predložila mogućnosti koje bi pomogle izvući akademsku zajednicu i cijeli sustav iz deadlock situacije, odnosno uz pomoć kojih bi se znanstvenike moglo potaknuti na veću aktivnost i interes za sudjelovanje u promjeni na bolje i to uz pomoć normativnog okvira.

UNIKAPS - Kompetencije akademskog pisanja za studente

Projekt: UNIKAPS - Kompetencije akademskog pisanja za studente

Nositelj projekta: Udruga za razvoj visokoga školstva «Universitas»

Sufinanciranje: Primorsko-goranska županija putem javnog poziva za sufinanciranje programa i projekata u području branitelja i stradalnika, demokratske političke kulture, duhovnosti, hobističke djelatnosti, ljudskih prava, međunarodne suradnje, zaštite okoliša i prirode, te civilne zaštite u 2018. godini (broj ugovora: 132/01/18) u iznosu od 3 500,00 kn.

Izvješće o realizaciji projekta:

U travnju 2018. godine Udruga za razvoj visokoga školstva «Universitas» sklopila je s Primorsko-goranskom županijom ugovor o sufinanciranju projekta „UNIKAPS - Kompetencije akademskog pisanja za studente“. Projekt se povodi od listopada 2018. do travnja 2019. godine, a nastao je s ciljem da se studente Sveučilišta u Rijeci osposobi za uspješno pisanje akademskih radova te da ih se osvijesti o važnosti poštivanja načela akademske čestitosti i primjene akademskih standarda prilikom izrade pisanih radova.

U prvoj dionici realizacije projekta, pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, realizirane su dvije radionice koje su vodile Nadja Čekolj i Ivana Miočić, članice Udruge Universitas i asistentice pri Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Prva radionica pod nazivom „Akademsko pisanje“, održana je 24. listopada 2018., a druga pod nazivom „Pretraživanje i citiranje literature“ održana je 30. listopada 2018. godine.

Na radionicama je održanima u listopadu 2018. godine, prisustvovalo ukupno 22 studenata s različitih sastavnica Sveučilišta u Rijeci kojima su dodijeljene potvrde o sudjelovanju na edukaciji. Prema rezultatima studentskih evaluacija, sudjelovanje na radionicama studentima je bilo vrlo korisno i zanimljivo. Svi sudionici procijenili su da bi sudjelovanje na ovoj edukaciji preporučili svojim kolegicama i kolegama, a o uspješnosti edukacije govori i prosječna ocjena izvrstan (5.0) kojom je ukupno 20 od 22 studenata ocijenilo jasnoću, korisnost i zanimljivost prezentiranih sadržaja.

Informacije o održavanju radionica bile su objavljene na brojnim mrežnim stranicama i društvenim mrežama:

Ciklus radionica s istim temama planira se provesti početkom ljetnog semestra ak. god. 2018/2019.

„Tematska mreža za cjeloživotno obrazovanje dostupno svima“ (TEMCO) projekt je koji je pridonio rješavanju problema nekoordiniranog djelovanja organizacija civilnoga društva u oblikovanju javnih politika za rješavanje društvenih nejednakosti u cjeloživotnom obrazovanju u Hrvatskoj. Svrha projekta bila je jačanje kapaciteta udruga (koje se specifično bave obrazovanjem, razvojem djece ili javnim politikama) za postizanje učinkovitog dijaloga s javnom upravom i znanstvenom zajednicom u oblikovanju i provođenju javnih politika za osiguravanje svima dostupnog cjeloživotnog obrazovanja.

Glavni cilj projekta bio je oformiti mrežu udruga, istraživača i drugih dionika za strukturirano i zajedničko bavljenje analizom obrazovnih nejednakosti u cjeloživotnoj perspektivi, predlaganjem rješenja u području javnih politika i zagovaranjem putem dijaloga s javnom upravom.

PROJEKTNI KONZORCIJ:

Institut za razvoj obrazovanja // Forum za slobodu odgoja // Udruga roditelja Korak po korak // Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu // Akademija za politički razvoj // Nansen dijalog centar // Udruga za razvoj visokog školstva „Universitas” // Udruga gradova u Republici Hrvatskoj // Pučko otvoreno učilište Zagreb // Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Više informacija o projektu dostupno je na mrežnim stranicama Instituta za razvoj obrazovanja i mreže Cjeloživotno učenje za sve.