Je li hrvatsko visoko obrazovanje pravedno?

Od   /  28. rujna 2011.  /  Nema komentara

Sajam stipendija upozorava na važnost socijalne dimenzije visokog obrazovanja

Šanse za nastavak školovanja u Hrvatskoj na visokoškolskoj razini značajno su više za studente višeg socioekonomskog statusa. Prema istraživanju EUROSTUDENT, koje su u Hrvatskoj proveli Institut za razvoj obrazovanja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, gotovo polovici hrvatskih studenata (45%) barem jedan od roditelja ima visoko obrazovanje, dok samo 3% studenata ima roditelje koji imaju završenu samo osnovnu školu. EUROSTUDENT istraživanje također pokazuje da je u Hrvatskoj otežan pristup visokom obrazovanju za studente iz obitelji s nižim prihodima, koji ne mogu računati na punu financijsku podršku roditelja te su često prisiljeni raditi.

Sajam stipendija i prateće obrazovne ponude, koji se održava 19. listopada 2011. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ukazuje na potrebu promicanja socijalne dimenzije visokog obrazovanja, na način da se pristup visokom obrazovanju otvara osobama nižeg socioekonomskog statusa. Više informacija o Sajmu dostupno je na www.stipendije.info i www.facebook.com/trazim.stipendiju.

Bolonjski proces naglašava da studentska populacija na svim razinama visokog obrazovanja treba reflektirati raznolikost ukupne populacije. Hrvatska kao potpisnica Bolonjskog procesa ima obvezu poticati i omogućiti pristup visokom obrazovanju i mladima iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa. Nalazi istraživanja EUROSTUDENT potvrđuju probleme u pristupu studiju za pojedine društvene skupine. Prema EUROSTUDENT-u posebno ugrožene skupine u Hrvatskoj uključuju potencijalne studente iz obitelji manje obrazovanih roditelja, te obitelji s nižim prihodima i nižeg imovinskog statusa, ali i potencijalne „starije studente“ koji nisu uspjeli upisati studij odmah po završetku srednjoškolskog obrazovanja.

I međunarodna istraživanja pokazuju da su studenti nižeg socioekonomskog statusa u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje bolje stojeće kolege: manja je vjerojatnost da će pohađati visoko obrazovanje, vjerojatnije je da će izabrati samo određene studije te da će raditi tijekom studiranja, puno je manja vjerojatnost da će imati iskustvo međunarodne mobilnosti. U tom smislu, postoji opasnost da sustav visokog obrazovanja pridonosi raslojavanju društva i jačanju društvene nejednakosti.

Rezultati EUROSTUDENT istraživanja za Hrvatsku ukazuju nam da bi Hrvatska trebala uvesti zakonske i institucionalne mjere koje bi doprinosile jednakim mogućnostima pri upisu studija, za vrijeme njegovog trajanja te pri završetku studija, s posebnim naglaskom na pojedince iz ranjivih skupina društva. To je ujedno i poruka Sajma stipendija i prateće obrazovne poruke, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja s ciljem otvaranja pristupa informacijama o mogućnostima financijske potpore za visoko obrazovanje u Hrvatskoj ili inozemstvu.


Organizaciju Sajma stipendija i prateće obrazovne ponude omogućili su: INA d.d. (prijatelj Sajma), Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (zemlja partner), Veleučilište VERN’ (strateški partner), Visoka škola za primijenjeno računarstvo, dio Algebra Grupe (akademski partner), LIDL Hrvatska (sponzor), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Agencija za mobilnost i programe EU (donatori i pokrovitelji).

Izvor podataka iz priopćenja: Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT: http://www.iro.hr/hr/publikacije/eurostudent-2011/

Oznake: , , , , ,


Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.

RSS  |  Facebook