Kako visoko obrazovanje učiniti društveno važnim?

Od   /  04. studenoga 2010.  /  Nema komentara

Institut za razvoj obrazovanja ukazuje na značajne propuste u proceduri donošenja novih zakonskih prijedloga u visokom obrazovanju

U cjelosti prenosimo priopćenje za javnost Instituta za razvoj obrazovanja

Donošenje novih Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju mora biti dio razvojne strategije Hrvatske te cjelokupne strategije razvoja visokog obrazovanja. Zbog nepravodobnog informiranja zainteresirane javnosti o planu donošenja Zakona te zbog nedostupnosti informacija o ciljevima i očekivanim rezultatima Zakona, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (MZOŠ) nije pokazalo dovoljnu otvorenost i odgovornost koje bi vodile ka kvalitetnijim nacrtima Zakona koji odražavaju stvarne potrebe glavnih dionika visokog obrazovanja.

Neosporno je da je hrvatskom sustavu visokog obrazovanja potreban novi zakonski okvir. Postojeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne omogućuje kvalitetno upravljanje sustavom visokog obrazovanja, posebno u odnosu na javna sveučilišta. Na najvećim javnim hrvatskim sveučilištima upravljanje sveučilištem kao cjelinom je otežano jer sveučilišta nisu integrirana. Posljedica trenutne nedovoljne učinkovitosti u upravljanju sveučilištima jest da hrvatska javna sveučilišta u proteklih deset godina nisu odigrala odgovarajuću ulogu u društvenom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Visoko obrazovanje i znanje danas nisu prepoznati ključnima za društveni i gospodarski napredak Hrvatske.

Nadalje, svjedoci smo korupcijskih afera na pojedinim sveučilištima koje upućuju na netransparentno financijsko poslovanje i na neodgovornost spram trošenja državnog novca. Odsutno je strateško promišljanje uloge visokih učilišta u interakciji s ostalim sektorima društva i utjecaj visokih učilišta na usmjeravanje društvenog razvoja te time i zadovoljavanje potreba društva i pojedinaca. Upravo je utjecaj visokih učilišta u sprezi s gospodarskim i ostalim sektorima ključan u definiranju pozicije Hrvatske u globalnom društvu i globalnoj ekonomiji, posebice u kontekstu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.

Institut za razvoj obrazovanja smatra da novi zakonski prijedlozi u visokom obrazovanju koje predlaže MZOŠ adresiraju probleme nedostatne integracije javnih visokih učilišta i marginalizirane društvene uloge visokog obrazovanja te nude rješenja koja su temeljena uglavnom na primjerima iz prakse pojedinih zemalja EU, posebno Austrije. Zakonski prijedlozi zavređuju pozornost jer donose velikim dijelom pozitivne i nužne promjene.

Međutim, temeljni demokratski princip legitimacije javnih politika podrazumijeva široku javnu raspravu sa svim glavnim dionicima za ovako važne promjene u sustavu visokog obrazovanja prije upućivanja novih zakona u saborsku proceduru. Time se osigurava potrebna dorada Zakona kako bi rješenja bila stručno utemeljena. Dodatno, u svrhu kvalitetne javne rasprave, neophodno je pružiti informacije o tome što je prethodilo izradi zakona, na temelju kojih podataka, analiza i primjera dobre prakse su izrađena nova zakonska rješenja te tko je i na koji način sudjelovao u izradi zakona. Posebno je važno pružiti informacije o ulozi predloženih zakona u cjelokupnoj strategiji razvoja visokog obrazovanja kako bi se dugoročno mogao sagledati i procijeniti doseg novih zakonskih rješenja. Na kraju, potrebno je osigurati primjereno vrijeme za javne rasprave kako bi se došlo do kvalitetnih rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama društva i pojedinca.

Budući da je MZOŠ javnu raspravu ograničio na 14 radnih dana i to bez potrebnih pojašnjenja, Institut za razvoj obrazovanja smatra kako to onemogućuje predlaganje kvalitetnih rješenja jer se ne može jasno sagledati uloga i ciljevi predloženih Zakona u širem kontekstu razvoja visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Oznake: , , ,


Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.

RSS  |  Facebook