Kako visoko obrazovanje učiniti društveno važnim?

Od   /  04. studenoga 2010.  /  Komentari isključeni za Kako visoko obrazovanje učiniti društveno važnim?

Institut za razvoj obrazovanja ukazuje na značajne propuste u proceduri donošenja novih zakonskih prijedloga u visokom obrazovanju

U cjelosti prenosimo priopćenje za javnost Instituta za razvoj obrazovanja

Donošenje novih Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju mora biti dio razvojne strategije Hrvatske te cjelokupne strategije razvoja visokog obrazovanja. Zbog nepravodobnog informiranja zainteresirane javnosti o planu donošenja Zakona te zbog nedostupnosti informacija o ciljevima i očekivanim rezultatima Zakona, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (MZOŠ) nije pokazalo dovoljnu otvorenost i odgovornost koje bi vodile ka kvalitetnijim nacrtima Zakona koji odražavaju stvarne potrebe glavnih dionika visokog obrazovanja.

Neosporno je da je hrvatskom sustavu visokog obrazovanja potreban novi zakonski okvir. Postojeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne omogućuje kvalitetno upravljanje sustavom visokog obrazovanja, posebno u odnosu na javna sveučilišta. Na najvećim javnim hrvatskim sveučilištima upravljanje sveučilištem kao cjelinom je otežano jer sveučilišta nisu integrirana. Posljedica trenutne nedovoljne učinkovitosti u upravljanju sveučilištima jest da hrvatska javna sveučilišta u proteklih deset godina nisu odigrala odgovarajuću ulogu u društvenom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Visoko obrazovanje i znanje danas nisu prepoznati ključnima za društveni i gospodarski napredak Hrvatske.

Nadalje, svjedoci smo korupcijskih afera na pojedinim sveučilištima koje upućuju na netransparentno financijsko poslovanje i na neodgovornost spram trošenja državnog novca. Odsutno je strateško promišljanje uloge visokih učilišta u interakciji s ostalim sektorima društva i utjecaj visokih učilišta na usmjeravanje društvenog razvoja te time i zadovoljavanje potreba društva i pojedinaca. Upravo je utjecaj visokih učilišta u sprezi s gospodarskim i ostalim sektorima ključan u definiranju pozicije Hrvatske u globalnom društvu i globalnoj ekonomiji, posebice u kontekstu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.

Institut za razvoj obrazovanja smatra da novi zakonski prijedlozi u visokom obrazovanju koje predlaže MZOŠ adresiraju probleme nedostatne integracije javnih visokih učilišta i marginalizirane društvene uloge visokog obrazovanja te nude rješenja koja su temeljena uglavnom na primjerima iz prakse pojedinih zemalja EU, posebno Austrije. Zakonski prijedlozi zavređuju pozornost jer donose velikim dijelom pozitivne i nužne promjene.

Međutim, temeljni demokratski princip legitimacije javnih politika podrazumijeva široku javnu raspravu sa svim glavnim dionicima za ovako važne promjene u sustavu visokog obrazovanja prije upućivanja novih zakona u saborsku proceduru. Time se osigurava potrebna dorada Zakona kako bi rješenja bila stručno utemeljena. Dodatno, u svrhu kvalitetne javne rasprave, neophodno je pružiti informacije o tome što je prethodilo izradi zakona, na temelju kojih podataka, analiza i primjera dobre prakse su izrađena nova zakonska rješenja te tko je i na koji način sudjelovao u izradi zakona. Posebno je važno pružiti informacije o ulozi predloženih zakona u cjelokupnoj strategiji razvoja visokog obrazovanja kako bi se dugoročno mogao sagledati i procijeniti doseg novih zakonskih rješenja. Na kraju, potrebno je osigurati primjereno vrijeme za javne rasprave kako bi se došlo do kvalitetnih rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama društva i pojedinca.

Budući da je MZOŠ javnu raspravu ograničio na 14 radnih dana i to bez potrebnih pojašnjenja, Institut za razvoj obrazovanja smatra kako to onemogućuje predlaganje kvalitetnih rješenja jer se ne može jasno sagledati uloga i ciljevi predloženih Zakona u širem kontekstu razvoja visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Oznake: , , ,


RSS  |  Facebook

Ova web stranica pohranjuje kolačiće na vašem računalu. Kolačići se koriste kako bi pružili personalizirano iskustvo i kako bi pratili posjete isključivo na našim mrežnim stranicama, u skladu s Europskom uredbom o zaštiti osobnih podataka (GDPR). Ako odlučite isključiti bilo kakvo buduće praćenje, kolačić će biti postavljen u vašem pregledniku kako bi se taj izbor mogao zapamtiti godinu dana.

Prihvaćam ili Odbijam

„Tematska mreža za cjeloživotno obrazovanje dostupno svima“ (TEMCO) projekt je koji je pridonio rješavanju problema nekoordiniranog djelovanja organizacija civilnoga društva u oblikovanju javnih politika za rješavanje društvenih nejednakosti u cjeloživotnom obrazovanju u Hrvatskoj. Svrha projekta bila je jačanje kapaciteta udruga (koje se specifično bave obrazovanjem, razvojem djece ili javnim politikama) za postizanje učinkovitog dijaloga s javnom upravom i znanstvenom zajednicom u oblikovanju i provođenju javnih politika za osiguravanje svima dostupnog cjeloživotnog obrazovanja.

Glavni cilj projekta bio je oformiti mrežu udruga, istraživača i drugih dionika za strukturirano i zajedničko bavljenje analizom obrazovnih nejednakosti u cjeloživotnoj perspektivi, predlaganjem rješenja u području javnih politika i zagovaranjem putem dijaloga s javnom upravom.

PROJEKTNI KONZORCIJ:

Institut za razvoj obrazovanja // Forum za slobodu odgoja // Udruga roditelja Korak po korak // Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu // Akademija za politički razvoj // Nansen dijalog centar // Udruga za razvoj visokog školstva „Universitas” // Udruga gradova u Republici Hrvatskoj // Pučko otvoreno učilište Zagreb // Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Više informacija o projektu dostupno je na mrežnim stranicama Instituta za razvoj obrazovanja i mreže Cjeloživotno učenje za sve.

UNIMARS: marljivi i aktivni riječki studenti projekt je koji se odvijao od 1.listopada 2019. do 1.travnja 2020. nastao je kao svojevrsna nadogradnja projekta UNIKAPS: Kompetencije akademskog pisanja za studente kojeg je PGŽ sufinancirala u trajanju od listopada 2018. do travnja 2019. U novom projektu „UNIMARS – marljivi i aktivni riječki studenti“ temeljna projektna aktivnost bile su tematske radionice namijenjene studentima svih sastavnica Sveučilišta u Rijeci putem kojih se na interaktivan način, koristeći metode suradničkog učenja, studente educiralo o ključnim temama čije je razumijevanje i poznavanje ključno za ostvarivanje uspjeha na studiju. Radionice su uključivale sljedeće teme: kritički pristup studiranju, akademski jezik i stil pisanja, pisanje seminarskih radova, akademska čestitost, prezentacijske vještine. Ovaj projekt doprinio je boljem povezivanju i umrežavanju studenata te omogućio studentima u Sveučilišta u Rijeci priliku za stjecanje kompetencija za suradničko učenje, kritičko mišljenje i poštivanje načela akademske čestitosti. Studenti su također potaknuti da preuzmu aktivnu ulogu i odgovornost za svoje učenje, da tragaju za znanjima i novim izvorima informacija te su osnaženi za poštivanje načela akademske čestitosti.