Sajam stipendija upozorava na važnost socijalne dimenzije visokog obrazovanja

Šanse za nastavak školovanja u Hrvatskoj na visokoškolskoj razini značajno su više za studente višeg socioekonomskog statusa. Prema istraživanju EUROSTUDENT, koje su u Hrvatskoj proveli Institut za razvoj obrazovanja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, gotovo polovici hrvatskih studenata (45%) barem jedan od roditelja ima visoko obrazovanje, dok samo 3% studenata ima roditelje koji imaju završenu samo osnovnu školu. EUROSTUDENT istraživanje također pokazuje da je u Hrvatskoj otežan pristup visokom obrazovanju za studente iz obitelji s nižim prihodima, koji ne mogu računati na punu financijsku podršku roditelja te su često prisiljeni raditi.

Sajam stipendija i prateće obrazovne ponude, koji se održava 19. listopada 2011. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ukazuje na potrebu promicanja socijalne dimenzije visokog obrazovanja, na način da se pristup visokom obrazovanju otvara osobama nižeg socioekonomskog statusa. Više informacija o Sajmu dostupno je na www.stipendije.info i www.facebook.com/trazim.stipendiju.

Bolonjski proces naglašava da studentska populacija na svim razinama visokog obrazovanja treba reflektirati raznolikost ukupne populacije. Hrvatska kao potpisnica Bolonjskog procesa ima obvezu poticati i omogućiti pristup visokom obrazovanju i mladima iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa. Nalazi istraživanja EUROSTUDENT potvrđuju probleme u pristupu studiju za pojedine društvene skupine. Prema EUROSTUDENT-u posebno ugrožene skupine u Hrvatskoj uključuju potencijalne studente iz obitelji manje obrazovanih roditelja, te obitelji s nižim prihodima i nižeg imovinskog statusa, ali i potencijalne „starije studente“ koji nisu uspjeli upisati studij odmah po završetku srednjoškolskog obrazovanja.

I međunarodna istraživanja pokazuju da su studenti nižeg socioekonomskog statusa u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje bolje stojeće kolege: manja je vjerojatnost da će pohađati visoko obrazovanje, vjerojatnije je da će izabrati samo određene studije te da će raditi tijekom studiranja, puno je manja vjerojatnost da će imati iskustvo međunarodne mobilnosti. U tom smislu, postoji opasnost da sustav visokog obrazovanja pridonosi raslojavanju društva i jačanju društvene nejednakosti.

Rezultati EUROSTUDENT istraživanja za Hrvatsku ukazuju nam da bi Hrvatska trebala uvesti zakonske i institucionalne mjere koje bi doprinosile jednakim mogućnostima pri upisu studija, za vrijeme njegovog trajanja te pri završetku studija, s posebnim naglaskom na pojedince iz ranjivih skupina društva. To je ujedno i poruka Sajma stipendija i prateće obrazovne poruke, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja s ciljem otvaranja pristupa informacijama o mogućnostima financijske potpore za visoko obrazovanje u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Organizaciju Sajma stipendija i prateće obrazovne ponude omogućili su: INA d.d. (prijatelj Sajma), Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (zemlja partner), Veleučilište VERN’ (strateški partner), Visoka škola za primijenjeno računarstvo, dio Algebra Grupe (akademski partner), LIDL Hrvatska (sponzor), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Agencija za mobilnost i programe EU (donatori i pokrovitelji).

Izvor podataka iz priopćenja: Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT: http://www.iro.hr/hr/publikacije/eurostudent-2011/

Studentima Sveučilišta u Rijeci slabijeg socijalnog statusa, njihovi će fakulteti od ove akademske godine snositi troškove participacije studija, uz uvjet da su uspjeli ostvariti 80 posto upisanih ECTS bodova. Odluka je to Senata Sveučilišta, koji je na jučerašnjoj sjednici usvojio i prijedloge Mjera za poboljšanje socijalne dimenzije studiranja. Predložene mjere i kriteriji za potporu studentima koji se temelje isključivo na socijalnim kriterijima, bit će objavljeni na mrežnim stranicama Sveučilišta www.uniri.hr.

Više pročitajte u članku iz Novog lista.

Koja su glavna obilježja hrvatskog sustava financiranja visokog obrazovanja u usporedbi s drugim europskim zemljama?
Na koji način poboljšati hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja i učiniti ga socijalno osjetljivim?
Je li moguć sustav bez školarina, odnosno koji modeli školarina bi bili najprimjereniji?
Koja su socioekonomska obilježja hrvatskih studenata i koje su skupine studenata ugrožene zbog nepovoljnih uvjeta studiranja?

Institut za razvoj obrazovanja, u suradnji sa Sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Splitu, poziva Vas na ciklus prezentacija i javnih rasprava o rezultatima najnovijih istraživanja i preporukama renomiranih međunarodnih stručnjaka na temu financiranja visokog obrazovanja i socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Ciklus prezentacija i javnih rasprava održat će se 13. lipnja 2011. na Sveučilištu u Zagrebu, 14. lipnja 2011. na Sveučilištu u Rijeci te 16. lipnja 2011. na Sveučilištu u Splitu.

Teme prezentacija će biti sljedeće:

• Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj: predstavljanje rezultata istraživanja EUROSTUDENT (Karin Doolan, PhD, Institut za društvena istraživanja; Thomas Farnell, MA, Institut za razvoj obrazovanja; dr.sc. Teo Matković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

• Hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja u europskom kontekstu: rezultati komparativne studije (Karin Doolan, PhD, Institut za društvena istraživanja)

• Smjernice za novi okvir financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj (Jon File, CHEPS – Center for Higher Education Policy Studies, University of Twente, Nizozemska) – prezentacija na engleskom jeziku bez prijevoda.

• Kratki osvrt na reformu financiranja visokog obrazovanja u Sloveniji i uvod u raspravu (Dušan Lesjak, PhD, International School for Social and Business Studies, Slovenija)

U svrhu kvalitetnije pripreme događanja, najljepše Vas molimo da se predbilježite e-mailom do četvrtka, 9. lipnja 2011. U prilogu se nalazi prijavni obrazac i informacije o mogućnostima pokrivanja putnih troškova sudionika.

Poziv na prezentacije i javnu raspravu: Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija visokog obrazovanja u Hrvatskoj
Prijavni obrazac

Nacrti Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju ne spominju jednake mogućnosti i širu društvenu ulogu visokih učilišta

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da nacrti Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju nigdje ne spominju načela jednakih mogućnosti niti socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Donošenjem ovakvih zakona, Hrvatska bi ignorirala praksu brojnih zemalja EU u kojima se u zakonima o visokom obrazovanju naglašava načelo osiguravanja jednakosti u pristupu i dovršavanju studija za ranjive skupine (poput osoba nižeg socio-ekonomskog statusa, osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina, i dr). Hrvatska bi također propustila priliku slijediti preporuke Bolonjskog procesa, u sklopu kojeg je upravo socijalna dimenzija izdvojena kao prva na popisu prioriteta do 2020. godine.

IRO smatra da je ovakav propust simptomatičan za nekvalitetan način izrade i raspravljanja zakona od strane predlagatelja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Temeljite konzultacije prilikom izrade zakona su izostale, a javna rasprava o nacrtima zakona, koju je MZOŠ ograničio na samo 14 radnih dana, bila je neprihvatljivo kratka. IRO smatra da će se stavljanjem postojećih nacrta zakona u saborsku proceduru onemogućiti da Hrvatska dobije kvalitetan, demokratski i društveno osjetljiv zakonski okvir za visoko obrazovanje.

Više informacija u priopćenju za javnost Instituta za razvoj obrazovanja.