Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta na svojem su 139. plenumu odlučili da će u ponedjeljak blokirati fakultetsku referadu zbog odluke Fakulteta da će naplaćivati školarine i ECTS bodove, prenio je danas portal Slobodni filozofski.

Više pročitajte u članku s tportala.

Donosimo Vam priopćenje za javnost Vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povodom neispunjavanja financijskih obveza prema Fakultetu i Sveučilištu od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, što uključuje i problematiku naplaćivanja participacija u školarinama od studenata.

Priopćenje za javnost Vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Gotovo tri četvrtine prihoda hrvatskih sveučilišta od studentskih školarina završi u džepovima nastavnika na fakultetima preko isplata za autorske honorare i naknade, pokazalo je istraživanje Instituta za javne financije iz svibnja 2008!

Više pročitajte u članku Jutarnjeg lista.

Istraživanje EUROSTUDENT: Prva prava socio-ekonomska slika studentskog života

Hrvatske studente svi troškovi studiranja koštaju prosječno 15.755 kuna po semestru, pri čemu troškovi školarina, upisnina i drugih davanja vezanih za studij iznose 2.816 kuna, dok troškovi života iznose u prosjeku čak pet puta više, odnosno 12.939 kuna.

Više pročitajte u članku s portala novilist.hr

‘Filozofski je fakultet na školarinama studenata zaradio 21 milijun kuna. Točno toliko, 21 milijun, sami sebi su kao autorske honorare i bonuse dodijelili dekan fakulteta, prodekani te voditelji odsjeka’, piše u nalazu državne revizije hrvatskih fakulteta koji pokazuje da se novac na brojnim fakultetima olako trošio.

Više pročitajte u članku s portala Danas.hr.

U ponedjeljak, 13. lipnja će započeti predstavljanje rezultata istraživanja EUROSTUDENT o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života u Hrvatskoj, kojeg je Hrvatska po prvi puta provela u 2010. godini. Institut za razvoj obrazovanja će kroz seriju javnih prezentacija i rasprava od 13.-16. lipnja 2011. na Sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Splitu predstaviti rezultate istraživanja koje, između ostaloga, donosi pouzdane podatke o ukupnim troškovima studiranja u Hrvatskoj, o tome kako studenti financiraju svoj studij, koji je njihov socioekonomski status te u kakvom smještaju žive za vrijeme studija. Rezultati istraživanja će akademskoj zajednici te kreatorima politika i stručnjacima pružiti novi temelj za raspravu o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja i o studentskom standardu u Hrvatskoj.

Raspored javnih prezentacija i rasprava u Zagrebu, Rijeci i Splitu u sklopu kojih će biti predstavljeni rezultati istraživanja EUROSTUDENT dostupan je na www.iro.hr.

EUROSTUDENT je istraživanje koje se paralelno provodi u 27 europskih zemalja s ciljem prikupljanja usporedivih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u Europi. EUROSTUDENT je ujedno jedno od najvećih istraživanja studenata provedenih u Hrvatskoj jer je istraživanju pristupilo čak 4839 hrvatskih studenata.

Socijalna dimenzija je jedan od prioriteta Bolonjskog procesa, a odnosi se na smanjivanje nejednakosti u visokom obrazovanju na način da se potiče veće uključivanje studenata iz ranjivih društvenih skupina te da se otklanjaju zapreke za njihov upis i dovršavanje studija. Istraživanje EUROSTUDENT je glavni mehanizam kojim se prati socijalna dimenzija Bolonjskog procesa, a nalazi hrvatskog istraživanja donose među ostalima odgovore na sljedeća pitanja:

• koliko ukupno košta studiranje u Hrvatskoj, od školarina i studijskih troškova do troškova stanovanja i prehrane? Koje skupine studenata imaju veće, a koje manje troškove?
• koliko studenti ovise o obitelji, stipendijama ili plaćenom poslu za financiranje studija?
• koje su razlike u socioekonomskom profilu studenata sveučilišnih i stručnih studija u Hrvatskoj?
• koji je udio studenata s fizičkim i mentalnim teškoćama u hrvatskom visokom obrazovanju te koliko su zadovoljni svojim iskustvom studiranja?
• koliko je hrvatskih studenata studiralo u inozemstvu te koliko ih je uopće zainteresirano za akademsku mobilnost, i što im je najveća prepreka?

Nositelji nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT za Hrvatsku su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH i Institut za razvoj obrazovanja. Nacionalno izvješće EUROSTUDENT bit će dostupno u elektronskom obliku na internetskoj stranici www.iro.hr od ponedjeljka, 13. lipnja 2011.

Koja su glavna obilježja hrvatskog sustava financiranja visokog obrazovanja u usporedbi s drugim europskim zemljama?
Na koji način poboljšati hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja i učiniti ga socijalno osjetljivim?
Je li moguć sustav bez školarina, odnosno koji modeli školarina bi bili najprimjereniji?
Koja su socioekonomska obilježja hrvatskih studenata i koje su skupine studenata ugrožene zbog nepovoljnih uvjeta studiranja?

Institut za razvoj obrazovanja, u suradnji sa Sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Splitu, poziva Vas na ciklus prezentacija i javnih rasprava o rezultatima najnovijih istraživanja i preporukama renomiranih međunarodnih stručnjaka na temu financiranja visokog obrazovanja i socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Ciklus prezentacija i javnih rasprava održat će se 13. lipnja 2011. na Sveučilištu u Zagrebu, 14. lipnja 2011. na Sveučilištu u Rijeci te 16. lipnja 2011. na Sveučilištu u Splitu.

Teme prezentacija će biti sljedeće:

• Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj: predstavljanje rezultata istraživanja EUROSTUDENT (Karin Doolan, PhD, Institut za društvena istraživanja; Thomas Farnell, MA, Institut za razvoj obrazovanja; dr.sc. Teo Matković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

• Hrvatski sustav financiranja visokog obrazovanja u europskom kontekstu: rezultati komparativne studije (Karin Doolan, PhD, Institut za društvena istraživanja)

• Smjernice za novi okvir financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj (Jon File, CHEPS – Center for Higher Education Policy Studies, University of Twente, Nizozemska) – prezentacija na engleskom jeziku bez prijevoda.

• Kratki osvrt na reformu financiranja visokog obrazovanja u Sloveniji i uvod u raspravu (Dušan Lesjak, PhD, International School for Social and Business Studies, Slovenija)

U svrhu kvalitetnije pripreme događanja, najljepše Vas molimo da se predbilježite e-mailom do četvrtka, 9. lipnja 2011. U prilogu se nalazi prijavni obrazac i informacije o mogućnostima pokrivanja putnih troškova sudionika.

Poziv na prezentacije i javnu raspravu: Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija visokog obrazovanja u Hrvatskoj
Prijavni obrazac

The occupation of Conservative party HQ is about so much more than fees. At last the country is beginning to fight back

Today’s protest against the education cuts was uplifting: students, staff and others from all over the country gathered in their thousands to walk the route between Embankment and Tate Britain, pausing to boo at Downing Street. The weather was bright and clear, and the mood decidedly upbeat. Staff, students and others marched together under banners from colleges all over the country, while drums and chants protesting at the fees rang out for miles. There were a sizable number of Lib Dems protesting against their own party’s U-turn on fees, and a sit-in outside parliament – the peace protesters who reside there were happy to give the students a quick lesson in the true meaning of anarchy.

Više u članku britanskog Guardian-a.

Promjene u sustavu visokog obrazovanja

Visoka učilišta mogla bi tražiti plaćanje upisnine, ali bi ona bila zakonski ograničena. Novi sustav ocjenjivanja omogućio bi usporedivost ocjena sa studenatima iz EU

Hrvatski studenti neće morati plaćati školarine ni na jednoj razini studija – od preddiplomske, preko diplomske do poslijediplomske; administrativni troškovi koje će studenti morati plaćati fakultetu biti će zakonski ograničeni, a njihov uspjeh na ispitu se više neće ocjenjivati dosadašnjim ocjenama od 1 do 5, nego slovima od A do FX. Ovo su samo neke od značajnih promjena koje će se dogoditi u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja budu li kroz nekoliko mjeseci usvojeni nacrti prijedloga zakona što ih je jučer na svojim internetskim stranicama objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Radi se o nacrtima prijedloga tri zakona – Zakona o visokom obrazovanju, Zakona o sveučilištu i Zakona o znanosti.

Više u članku Novog lista.

Rektor je pojasnio da će se cijena jednog ECTS boda određivati na temelju pune cijene školarine, za društvena područja 5.500, za tehnička 7.300, a za biomedicinska 9.200 kuna

Studenti preddiplomskih studija Sveučilišta u Rijeci od naredne akademske godine školarine neće plaćati po modelu penalizacije, već participacije i to samo u slučaju da ne prikupe dovoljan broj ECTS bodova, odnosno ukoliko prikupe manje od 50 bodova.

Pojašnjavajući kako je takvom odlukom Senat na sjednici dijelom usvojio prijedlog Studentskog zbora čiji su se članovi usprotivili prijedlogu Rektorskog zbora o uvođenju modela penalizacije neuspješnih studenata rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin istaknuo je da je model participacije pravedniji.

Više u članku Novog lista.