Sajam stipendija upozorava na važnost socijalne dimenzije visokog obrazovanja

Šanse za nastavak školovanja u Hrvatskoj na visokoškolskoj razini značajno su više za studente višeg socioekonomskog statusa. Prema istraživanju EUROSTUDENT, koje su u Hrvatskoj proveli Institut za razvoj obrazovanja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, gotovo polovici hrvatskih studenata (45%) barem jedan od roditelja ima visoko obrazovanje, dok samo 3% studenata ima roditelje koji imaju završenu samo osnovnu školu. EUROSTUDENT istraživanje također pokazuje da je u Hrvatskoj otežan pristup visokom obrazovanju za studente iz obitelji s nižim prihodima, koji ne mogu računati na punu financijsku podršku roditelja te su često prisiljeni raditi.

Sajam stipendija i prateće obrazovne ponude, koji se održava 19. listopada 2011. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ukazuje na potrebu promicanja socijalne dimenzije visokog obrazovanja, na način da se pristup visokom obrazovanju otvara osobama nižeg socioekonomskog statusa. Više informacija o Sajmu dostupno je na www.stipendije.info i www.facebook.com/trazim.stipendiju.

Bolonjski proces naglašava da studentska populacija na svim razinama visokog obrazovanja treba reflektirati raznolikost ukupne populacije. Hrvatska kao potpisnica Bolonjskog procesa ima obvezu poticati i omogućiti pristup visokom obrazovanju i mladima iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa. Nalazi istraživanja EUROSTUDENT potvrđuju probleme u pristupu studiju za pojedine društvene skupine. Prema EUROSTUDENT-u posebno ugrožene skupine u Hrvatskoj uključuju potencijalne studente iz obitelji manje obrazovanih roditelja, te obitelji s nižim prihodima i nižeg imovinskog statusa, ali i potencijalne „starije studente“ koji nisu uspjeli upisati studij odmah po završetku srednjoškolskog obrazovanja.

I međunarodna istraživanja pokazuju da su studenti nižeg socioekonomskog statusa u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje bolje stojeće kolege: manja je vjerojatnost da će pohađati visoko obrazovanje, vjerojatnije je da će izabrati samo određene studije te da će raditi tijekom studiranja, puno je manja vjerojatnost da će imati iskustvo međunarodne mobilnosti. U tom smislu, postoji opasnost da sustav visokog obrazovanja pridonosi raslojavanju društva i jačanju društvene nejednakosti.

Rezultati EUROSTUDENT istraživanja za Hrvatsku ukazuju nam da bi Hrvatska trebala uvesti zakonske i institucionalne mjere koje bi doprinosile jednakim mogućnostima pri upisu studija, za vrijeme njegovog trajanja te pri završetku studija, s posebnim naglaskom na pojedince iz ranjivih skupina društva. To je ujedno i poruka Sajma stipendija i prateće obrazovne poruke, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja s ciljem otvaranja pristupa informacijama o mogućnostima financijske potpore za visoko obrazovanje u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Organizaciju Sajma stipendija i prateće obrazovne ponude omogućili su: INA d.d. (prijatelj Sajma), Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (zemlja partner), Veleučilište VERN’ (strateški partner), Visoka škola za primijenjeno računarstvo, dio Algebra Grupe (akademski partner), LIDL Hrvatska (sponzor), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Agencija za mobilnost i programe EU (donatori i pokrovitelji).

Izvor podataka iz priopćenja: Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT: http://www.iro.hr/hr/publikacije/eurostudent-2011/

Zanimljivosti o provedbi Bolonjske reforme u susjednoj Srbiji možete pročitati u sljedećem članku.

Hrvatska je nedvojbeno u dubokoj strukturnoj krizi; uz opću krizu morala, vidljivi su veliki problemi i u domeni gospodarskog razvoja i opće kompetitivnosti naše ekonomije na svjetskim tržištima. Osim jasne vizije što se hoće i u kojem smjeru treba ići razvoj – nužna komponenta je kvalitetna i obrazovana radna snaga koja te ciljeve može i realizirati. Konzultirajući gospodarstvenike uočava se porast nezadovoljstva s kvalitetom obrazovanja osoba koje se po prvi put javljaju za posao – izjavio je predsjednik riječkog HNS–a Miroslav Matešić. Dodaje da je nedvojben trend da mladi danas znaju mnogo manje nego neke prethodne generacije. To na prvi pogled začuđuje jer je reforma visokoškolskog obrazovanja trebala omogućiti upravo suprotno – više studenata kvalitetnijeg obrazovanja, upozorio je Matešić. No kada se konzultiraju recentni izvještaji – poglavito rezultati projekta »Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci«, kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja – postaje jasnije da nešto u sustavu »ne štima« te da će trebati uložiti dodatne napore kako bi se preokrenuli negativni trendovi, kazali su HNS-ovci. HNS smatra da je žurno napraviti sljedeće korekcije: potrebno je mijenjati strukturu studenata sukladno strategijama razvoja i potrebama realnog sektora, inzistirati na povećanju razine znanja, redefinirati Bolonju uz postrožavanje kriterija ispita prolaznosti uz prihvaćanje dobrih, a odbacivanje loših strana Bolonje.

Preuzeto iz Novog lista.

Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa je raspisalo Poziv na natječaj za odabir članova Hrvatske stručne skupine za Bolonjski proces.

Opća zadaća stručne skupine u Republici Hrvatskoj je podupirati reforme Bolonjskog procesa, promovirati inicijative i programe Europske unije u području visokog obrazovanja, savjetovati donositelje politika, visoka učilišta i druge relevantne institucije. Također, stručnjaci će savjetovati visoka učilišta u sljedećim područjima: osiguranje kvalitete; ispravna primjena ECTS-a i dopunske isprave o studiju; reforma kurikula na osnovi ishoda učenja; implementacija Hrvatskog kvalifikacijskog okvira; te organizirati seminare i obuke u tuzemstvu.

Kandidati za članove Hrvatske stručne skupine za Bolonjski proces mogu biti (pro)rektori, dekani, više znanstveno-nastavno osoblje, pročelnici katedri, djelatnici ureda za međunarodnu suradnju, i ostali stručnjaci iz područja visokog obrazovanja.

Poziv na natječaj je otvoren do 1. ožujka 2011. godine te ovim putem obavještavamo sve zainteresirane o mogućnosti prijave, te Vas molimo da ovu elektronsku poštu proslijedite osobama za koje smatrate da bi bile zainteresirane postati članovi Hrvatske stručne skupine za Bolonjski proces.

Više na stranicama Ministarstva znanosti obrazovanja i športa.

Riječki Forum mladih SDP-a nezadovoljan reformom visokog obrazovanja

Pet godina provedbe bolonjskog procesa, rezultiralo je pretvaranjem fakulteta u srednje škole, jer studenti moraju gotovo bez izuzetka prisustvovati nastavi, a podložni su konstantnim provjerama znanja, izjavili su članovi Foruma mladih SDP-a Sanjin Matijević i Kristian Čarapić. Mladi SDP-ovci upozorili su na, po njima, lošu organiziranost Sveučilišta u Rijeci, gdje studenti 70 posto konačne ocjene ostvaruju na nastavi.

Više u članku Novog lista.

Kao pripremu za Sedmi Sabor Sindikata, Veliko vijeće Sindikata započelo je temeljitu aktualizaciju Znanstvene politike Sindikata.

Tim povodom preporučamo da pročitate tri vrlo zanimljiva teksta koja su pomogla u aktualizaciji stajališta:

• KAKO NE BRANITI SVOJU TRADICIJU VISOKOG OBRAZOVANJA, prof.dr.sc. Zorana Kurelića s Fakulteta političkih znanosti
• Izvještaj s Ministarske konferencije o Bolonjskom procesu, Predsjednika Sindikata dr. sc. Krunoslava Piska,
• BOLONJSKI PROCES U PERCEPCIJI STUDENATA SVEUČILIŠTA U MOSTARU, skupine autora iz susjedne nam države.

National Academy for Integration of Research, Teaching and Learning (NAIRTL, University College Cork, Irska) organizira međunarodnu ljetnu školu s temom implementacije bolonjskog sustava. Škola se održava od 5 do 9. srpnja 2010. godine i sudionicima omogućuje stjecanje ECTS bodova za stručno usavršavanje. Više informacija o ovoj inicijativi možete pročitati u prilogu.