Koordinator programa Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) govori o TEMPUS projektu ACCESS Towards Equitable and Transparent Access to Higher Education in Croatia u kojem uz ostale partnere sudjeluju IRO i Universitas. Cilj projekta je pridonijeti kvalitetnim reformama u sustavu financiranja visokog obrazovanja i studentskog standarda, na način koji nagla ava načela transparentnosti i pravednosti u visokom obrazovanju.

Možete li sažeti do sada poduzete aktivnosti na projektu i komentirati dosadašnje rezultate?

U prvoj godini projekta su poduzete tri velike aktivnosti:

• Studijski posjeti u Njemačkoj, Švedskoj i Mađarskoj: Cilj ovih posjeta bio je predstaviti hrvatskim partnerskim institucijama usporedbu politika financiranja visokog obrazovanja između zemalja EU uključenih u projekt i Hrvatske. Na posjetima su sudjelovali predstavnici hrvatskih visokih učilišta, državnih tijela, Studentskog zbora, istraživačkih instituta i udruga. Zahvaljujući posjetima, svi partneri na projektu imaju bolje razumijevanje različitih modela financiranja visokog obrazovanja (i, često, njihove kompleksnosti).

• Komparativna studija o sustavu financiranja visokog obrazovanja u Hrvatskoj i u 5 zemalja EU: Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja pri Institutu za društvena istraživanja proveo je ovu veliku komparativnu analizu modela financiranja visokog obrazovanja na temelju najbolje prakse iz EU. Studija će omogućiti identificiranje glavnih slabosti hrvatskog sustava financiranja visokog obrazovanja te pridonijeti procjeni potreba i problema, razmotriti primjenjivost politika EU na hrvatski kontekst te definirati preporuke. Studija će biti objavljena do lipnja 2011.

• Istraživanje EUROSTUDENT IV: EUROSTUDENT je istraživanje o kvaliteti studentskog života koje se provodi u 27 europskih zemalja, a Hrvatska se ove godine po prvi puta uključuje u ovo istraživanje. Cilj istraživanja EUROSTUDENT je saznati koji su najčešći problemi s kojima se suočavaju hrvatski studenti u pogledu troškova studija, smještaja, potrebne financijske potpore i mogućih prepreka za uspješno završavanje studija tijekom studiranja te odgovaraju li studentska prava i stipendije stvarnim potrebama studenata. Rezultati istraživanja trebali bi biti objavljeni do lipnja 2011. godine.

Budući da je projekt ACCESS trogodišnji projekt, „najvidljiviji“ rezultati projekta bit će tek u drugoj i trećoj godini projekta. Međutim, glavni rezultat i postignuće do sada na projektu jest da je uistinu uspostavljena kvalitetna koordinacija glavnih dionika u visokom obrazovanju (predstavnika vlade, visokih učilišta (sveučilišta, veleučilišta i visokih škola), studenata, instituta i udruga). Osigurali smo sudjelovanje prorektora i dekana sa visokih učilišta i brojnih stručnjaka iz Hrvatske i EU, koji svi podržavaju projekt. Budući da projekt provodi potrebna istraživanja i prikuplja potrebne podatke za izradu preporuka za politiku financiranja visokog obrazovanja, preporuke koje ćemo izraditi bit će rezultat širokih konzultacija čime se osigurava da preporuke odgovaraju stvarnim potrebama svih navedenih dionika.

Što biste istaknuli kao najvrijedniji doprinos ovog projekta?

Projekt ACCESS promovira dva načela koja su od iznimne važnosti za hrvatski sustav visokog obrazovanja te o kojima se do sada rijetko govorilo u Hrvatskoj: socijalna dimenzija visokog obrazovanja te donošenje odluka temeljeno na prikupljenim podacima i dokazivim činjenicama (tzv. evidence-based policy making).

Socijalna dimenzija

ACCESS je jedan od prvih (i jedinih) nacionalnih projekata u Hrvatskoj koji se izravno bavi problematikom nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju, odnosno nužnosti tzv. „socijalne dimenzije“ visokog obrazovanja. Socijalna dimenzija visokog obrazovanja podrazumijeva da visoka učilišta moraju imati važnu ulogu u smanjivanju društvenih nejednakosti na način da potiču veće uključivanje studenata iz ranjivih društvenih skupina te da im otklanjaju zapreke za upis i dovršavanje studija.

Međutim, u Hrvatskoj tema socijalne dimenzije visokog obrazovanja je gotovo potpuno odsutna na razini sustava visokog obrazovanja kao i na razini visokih učilišta, te nedostaju mjere za osiguravanje istoga. Na primjer, nacrti Zakona o sveučilištu i Zakona o visokom obrazovanju objavljeni u studenome 2010. godine nigdje ne spominju načela jednakih mogućnosti niti socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Donošenjem takvih zakona, Hrvatska bi ignorirala praksu brojnih zemalja EU u kojima se u zakonima o visokom obrazovanju naglašava načelo osiguravanja jednakosti u pristupu i dovršavanju studija za ranjive skupine (poput osoba nižeg socio-ekonomskog statusa, osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina, i dr.). Hrvatska bi također propustila priliku slijediti preporuke Bolonjskog procesa, u sklopu kojeg je upravo socijalna dimenzija izdvojena kao prva na popisu prioriteta do 2020. godine.

Projekt ACCESS je važan upravo iz ovih razloga. Kao projekt koji okuplja 20 institucija i predstavnike svih glavnih dionika visokog obrazovanja, ACCESS ima ključnu tzv. „agenda-setting“ komponentu u Hrvatskoj – ovim projektom na neki način želimo „nametnuti“ temu socijalne dimenzije na dnevni red svih dionika visokog obrazovanja i podići svijest o važnosti ove teme u Europi te o nužnosti djelovanja u Hrvatskoj. Projekt ACCESS također će kroz istraživanje EUROSTUDENT upozoriti na postojeće probleme socijalne isključenosti u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja te predložit mehanizme za uklanjanje financijskih prepreka u visokom obrazovanju u Hrvatskoj.

Evidence-based policy making

Nadležne institucije, prije svega Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te javna visoka učilišta, moraju izraditi dugoročna poboljšanja u sustavu financiranja visokog obrazovanja temeljena na dokazivim činjenicama, umjesto da se politika i zakoni financiranja visokog obrazovanja donesu na ishitren način. Projekt ACCESS se temelji upravo na prikupljanju relevantnih podataka iz Hrvatske, analizi različitih europskih modela te izradi preporuka za sustav financiranja visokog obrazovanja i studentskog standarda na temelju prikupljenih podataka i analiza. Kako bi osigurali stručnost i nepristranost preporuka projekta, IRO je osigurao s jedne strane da svi glavni dionici visokog obrazovanja izravno sudjeluju u projektu, a s druge strane da bude oformljena skupina domaćih i međunarodnih stručnjaka koji će izraditi preporuke za Hrvatsku. Među stranim stručnjacima možemo izdvojiti Jona Filea, bivšeg izvršnog direktor CHEPS-a (Center for Higher Education Policy Studies) koji je jedan od najpoznatijih centara za obrazovnu politiku na svijetu, bivšeg slovenskog državnog tajnika za visoko obrazovanje Dušana Lesjaka, kao i prorektoricu Sveučilišta u Grazu Robertu Maierhofer.

Treba naglasiti da u tom procesu, projekt je pažljivo izabrao partnerske EU zemlje na projektu, kako bismo dobili široki spektar zemalja i mogućih modela financiranja visokog obrazovanja. Naime u projekt su uključene tranzicijske i visoko razvijene zemlje; zemlje koje imaju i koje nemaju školarine; te zemlje s visokom i niskom razinom studentskih potpora.

Kakva su vaša očekivanja o korištenju rezultata ovog projekta na kreiranje politike financiranja visokog obrazovanja u RH? Kako biste ocijenili suradnju i uključenost projektnih partnera iz RH (sveučilišta, ministarstva…)?

Cilj projekta ACCESS je pripremati preporuke za politike financiranja visokog obrazovanja te studentskog standarda. Idealan ishod projekta bio bi taj da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i ostali dionici potvrde važnost ovih preporuka i rade na uključivanju većine preporuka u relevantne zakone i nacionalne politike. No naravno, projekt može samo zagovarati takav ishod, a ne ga garantirati.

U svakom slučaju, minimalni ishod će biti objava ključnih podataka i analiza visoko kvalitetnih preporuka koje će biti na raspolaganju kreatorima politika i svim interesnim skupinama u visokom obrazovanju kao referentni alat za pitanja vezana uz financiranje visokog obrazovanja i socijalnu dimenziju visokog obrazovanja – alat koji će svakako koristiti za daljnje lobiranje i zagovaranje politika.

Nama se ipak čini kako je realno očekivati da – čak i u slučaju da se prije kraja projekta usvoje zakon o sveučilištu i zakon o visokom obrazovanju – će preporuke projekta utjecati na promjene nacionalne politike financiranja visokog obrazovanja, i posebno u podzakonskim aktima (uredbama), koji će regulirati provedbu i operativne aspekte zakona i rada institucija.

No preduvjet ovih rezultata zajednički je rad svih partnera na projektu u osiguravanju da se postignu navedeni ciljevi. Kao što sam već spomenuo, projekt ACCESS je osigurao koheziju svih članova konzorcija, koji podupiru projekt i aktivno sudjeluju na svim sastancima – naime na svakom smo projektnom sastanku osigurali sudjelovanje prorektora sa svih sveučilišta koji sudjeluju u projektu, predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola, kao i predstavnika MZOŠ-a i Hrvatskog studentskog zbora. Vjerujemo da ćemo ovakvim timom uspjeti u postizanju postavljenih ciljeva.

Kako percipirate ulogu Universitasa i njegovih članova u budućim aktivnostima projekta?

Smatramo da je prednost i snaga ovog projekt činjenica da su u njega aktivno uključene institucije iz različitih sektora, s različitim ulogama u sustavu visokog obrazovanja te s različitim područjima ekspertize. U projektu sudjeluju stručnjaci za politike financiranja visokog obrazovanja, sociolozi obrazovanja, ekonomisti te stručnjaci za socijalnu dimenziju obrazovanja. Ovo omogućuje projektu razmjenu stavova i informacija te pronalaženje inovativnih rješenja.

Posebno nam je drago da u projektu sudjeluje udruga Universitas, ne samo zbog toga što smo već radili zajedno na projektima na temu nejednakosti u pristupa visokom obrazovanju, već zato što je fokus rada Udruge usmjeren na pitanje kvalitete rada visokoškolskih institucija i visokoškolske nastave. Krucijalno je u projektu imati udrugu koja može upozoriti na potencijalni utjecaj određenih preporuka i politika financiranja visokog obrazovanja ili studentskog standarda na proces učenja i podučavanja.

Razgovarala: dr. sc. Vesna Kovač, izv. prof., članica Izvršnog odbora Universitasa

UNI Intervju aktivnost je koju Udruga za razvoj visokoga školstva Universitas provodi u sklopu projekta „UNI WEB – Podrška razvoju visokog obrazovanja“ uz financijsku podršku Grada Rijeke-Ureda Grada.